Skoči na sadržaj

O nama

VOJVOĐANSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR

Respektabilan ansambl visokog interpretativnog nivoa na domaćoj umetničkoj sceni formiran je od februara 2011. godine kao Vojvođanski simfonijski orkestar, nastavljajući rad Vojvođanskih simfoničara. Orkestar je organizovan po principu ansambla „stađone“. U protekloj sezoni 2021/2022. ansambl je proslavio desetogodišnjicu od uspešno izvedene institucionalizacije i do sada ostvario blizu 160 koncerata, dostigavši značajan nivo muziciranja i dobre interpretativne standarde. Insistiranjem na raznolikosti klasičnog, ponekad i žanrovski šireg repertoara (posebno kada su bili u pitanju popularniji „gala novogodišnji koncerti”), orkestar se do sada najbolje predstavljao u poznoromantičarskim delima simfonijske i koncertantne literature, pleneći raskošnim zvukom, širokom dinamičkom skalom i raspevanim kantilenama, ali se odlično iskazivao i u interpretacijama kompozicija 20. veka, kao i savremenog domaćeg stvaralaštva.

U proteklom periodu uspešno je izveo preko sedamdeset premijernih programa, s učešćem svetski priznatih domaćih i stranih dirigenata. Od renomiranih gostujućih umetnika međunarodne muzičke scene s kojima je sarađivao, važno je spomenuti maestre kao što su Saulijus Sondeckis, Marko Parizoto, Mats Liljefors, Markus Pošner, Ližija Amadio, Filip Piket, Frančesko la Vekija, Bundit Ungrangse, Mladen Tarbuk, Ilmar Lapinš, Emil Tabakov, Eduard Topčjan, Tigran Haknazarijan, Lior Šambadal, Klaudio Vandeli, Filip Grinberg, Berislav Skenderović, te atraktivne soliste među kojima su bili Valerij Ojstrah, Martin Kefler, Sreten Krstić, Siprijen Kacaris, Narek Haknazarijan, Aleksandar Buzlov, Hačatur Almazijan, Lorenco Gato, Betina Ranh, Irakli Murjkneli, Ivona Sobotka, Tatjana Samuil, Itamar Zorman, Aleksandar Madžar, Rita Kinka, Jasminka Stančul, Kristof Berner, Nemanja Radulović, Katarina Jovanović, Nebojša Jovan Živković, Laura Levai Aksin, Gzavije Filips, Žan-Mark Filips Varžabedijan, Nikolas Altštet, Maja Bogdanović, Milijana Nikolić, Dejan Bogdanović, Anjelo Deziderio, Mladen Čolić, Ratimir Martinović, Aleksandar Tasić, Ksenija Janković, kvartet „Terem“, ansambl „Janoška“ kao i niz takođe izvanrednih interpretatora. Prema oceni stručnih kritičara, kao i angažovanih gostujućih dirigenata i solista, Vojvođanski simfonijski orkestar dostigao je visok interpretativni nivo profesionalnog ansambla, a po svojoj poziciji u matičnoj sredini redovno učestvuje i na Novosadskim muzičkim svečanostima.

Jula 2014. Vojvođanski simfoničari su prvi put zakoračili u međunarodne vode i predstavili se na 60. Splitskom ljetu i 65. Dubrovačkim ljetnim igrama. Priznanje našem ansamblu stiglo je i od časopisa Muzika klasika, čiji žiri mu je za uspešnost delovanja u 2014. dodelio nagradu za orkestar godine. U novembru 2015. orkestar je prvi put zapaženo muzicirao u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine u Beogradu, a oktobra 2016. godine na Beogradskim muzičkim svečanostima u istoj sali.

Od septembra jubilarne 2021/2022. sezone, Vojvođanski simfonijski orkestar ima angažovanog šefa dirigenta, Aleksandra Markovića  (na ovoj funkciji i u drugom, tekućem mandatu) uglednog umetnika međunarodne karijere s kojim je do sada ostvario nekoliko izvanrednih koncerata. U ovoj bogatijoj no inače sezoni ansambl je zabeležio koncerte s gostujućim dirigentima Bojanom Suđićem i Premilom Petrovićem, kao i novosadskim umetnicima Aleksandrom Kojićem i Mikicom Jevtićem. Takođe i sjajne nastupe s našim i inostranim solistima, poput onih iz mlađe generacije kao što su Irena Josifoska, Aleksandra Šuklar i Robert Lakatoš, ali i već odavno širom sveta etabliranih umetnika Radovana Vlatkovića, Kemala Gekića, Ive Pogorelića, Stefana Milenkovića i Romana Simovića. Oni su muzicirali pod dirigentskim vođstvom Ejuba Gulijeva, Srboljuba Dinića i Aleksandra Markovića, koji je novembra 2021. vodio i veličanstveno izvođenje Verdijevog Rekvijema ostvareno u saradnji s Horom Opere SNP-a i međunarodnim kvartetom solista. Veliki uspeh bio je i Markovićevo tumačenje Druge simfonije Gustava Malera, juna meseca ove godine, da bi početak tekuće sezone 2022/23. obeležio koncert na otvorenom (4. Korzo) na kom je naš orkestar pod vođstvom svog šefa-dirigenta svirao s Julijanom Rahlinom, jednim od najslavnijih violinista našeg vremena. Na ovogodišnjem Nomusu ansambl ponovo, posle marta 2021, sarađuje s Gordanom Nikolićem, kao solistom i dirigentom, a u novembru ga, pored koncerata u Novom Sadu, očekuje i gostovanje na Beogradskim muzičkim svečanostima.       

Aleksandar Marković, šef dirigent

Aleksandar Marković, dirigent, Austrija/Srbija

Glavni gost-dirigent orkestra „Sinfonia Varsovia“ od 1. septembra ove godine i šef-dirigent Vojvođanskog simfonijskog orkestra od septembra 2021, Aleksandar Marković je u protekloj sezoni učestvovao na 19. festivalu Lutoslavski „Chain“ u Varšavi s impresivnim programom poljske „moderne klasike“ s delima Lutoslavskog, Šimanovskog, Dobrovoljskog i Konstantina Regameja. S iste pozicije vodio je ovaj ansambl i na prestižnom godišnjem koncertu u Varšavskoj operi, kao i na otvaranju i zatvaranju Letnjeg festivala s širokim repertoarskim spektrom kompozicija od Mocarta, Šumana, Debisija i Honegera, do Filipa Glasa i svetske premijere Koncerta za limene duvačke instrumente savremenog poljskog autora Mikulaja Majkusjaka. Tekuću sezonu 2022/23, Marković je kao šef-dirigent Vojvođanskog simfonijskog orkestra otvorio koncertom na otvorenom („Korzo“) s violinistom Julijanom Rahlinom, a pored nastupa na ovogodišnjem Bemusu, s kompozicijama Riharda Štrausa i Aleksandra Skrjabina, decembra meseca će sarađivati i sa slavnim violončelistom Mišom Majskim na večeri muzike Petra Čajkovskog „Zimski snovi“ u novosadskoj Sinagogi. Ove jeseni pripremio je i novu produkciju Štrausove opere Arijadna na Naksosu u Slovenskom narodnom gledališču, a nastavlja i saradnju sa simfonijskim orkestrom Hrvatskog radija i televizije. Američki debi imao je s ansmablom Opere u Sijetlu januara 2020, izvodeći Evgenija Onjegina Čajkovskog. I u toku pandemije kovida 19, nije prekidao internacionalnu aktivnost, radeći s orkestrom „Sinfonia Varsovia“, Šleskom filharmonijom iz Katovica i Vojvođanskim simfonijskim orkestrom za Novosadske muzičke svečanosti. Takođe je snimao i vodio koncerte i turneje sa Simfonijskim orkestrom Hrvatskog radija i televizije, a u ponovljenoj saradnji sa Slovenskim narodnim gledališčem u Ljubljani dirigovao i novom produkcijom Kralja Edipa i Apolona vođe muza Igora Stravinskog.

Kao muzički direktor Opere „North” u Lidsu dirigovao je Janačekovom Jenufom, kao i Štrausovim Kavaljerom s ružom, a vodio je i nekoliko orkestarskih koncerata ove kuće s opsežnim programom sastavljenim od dela Mocarta, Šumana, Vagnera i Riharda Štrausa. Još raznovrsniji repertoar imao je kao šef-dirigent operskog ansambla Tirolskog državnog teatra u Inbzruku, s kojim je pripremio izuzetno uspešne i kritički aklamativno ocenjene predstave Salome, Ukletog Holanđanina, Madam Baterflaj, Toske, Kavalerije rustikane i Pajaca, Figarove ženidbe, Romea i Julije, Travijate, Nabuka, Norme i Labudovog jezera.
U operskom domenu značajan je i njegov angažman u Narodnom pozorištu u Beogradu, gde je radio na novoj produkciji Verdijeve Moći sudbine, a gostovao je i u Narodnom pozorištu u Pragu i Državnom teatru u Salcburgu. „Vagnerovu godinu” 2013 (dva veka od kompozitorovog rođenja) proslavio je novom postavkom Ukletog Holanđanina u Slovenskom narodnom gledališču u Ljubljani i koncertnim izvođenjem Rijencija s Minhenskom filharmonijom Gaštajg.

U toku vremena provedenog s Filharmonijom iz Brna, pored koncerata u okviru redovne sezone, nastupao je s orkestrom u bečkom Koncerthausu, u Velikoj dvorani salcburškog Festšpilhausa, Palati umetnosti u Budimpešti, Bruknerhausu u Lincu, Holu Kraljice Elizabete u Antverpenu, Dvorani „Reduta” u Bratislavi, kao i na velikoj turneji u Japanu. U jesen 2014. izveli su program muzike Riharda Vagnera u Gracu, u čuvenoj Sali „Stefanie” povodom otvaranja Muzikferajna u tom gradu, u sklopu proslave 200-godišnjice Štajerske.
Markovićeva saradnja s poznatim svetskim simfonijskim ansamblima proteže se, između ostalog, na Kraljevsku filharmoniju iz Liverpula, simfonijske orkestre Birmingema, Irske, Odenzea, Stavangera, Bornmuta, Malmea, Škotskog Bi-Bi-Sija, Hrvatske radiotelevizije i Radio Praga, Katarsku, Slovenačku i Slovačku filharmoniju, Belgijski nacionalni orkestar, Orkestar Minhenskog radija, Orkestar „Betoven” iz Bona, Orkestar Koncerthausa iz Berlina i druge. Takođe je ostvario uspešne debije s Operom i Simfonijskim orkestrom iz Vupertala, Simfonijskim orkestrom Teatra „Verdi“ iz Trsta, kamernim orkestrima iz Lozane, Manhajma, Beča, Škotske,

Među ostalim angažmanima izdvajaju se i nastupi sa Simfonijskim orkestrom Španskog radija i televizije, Drezdenskom, Štutgartskom, Beogradskom i Zagrebačkom filharmonijom, Državnom kapelom iz Halea, Bečkim i Praškim simfonijskim orkestrom, Orkestrom „Mocarteum” iz Salcburga, Bečkim kamernim orkestrom, Državnim orkestrom Braunšvajga, Filharmonijom „Janaček” iz Ostrave, Litvanskim nacionalnim simfonijskim orkestrom, „Kremeratom Baltikom” i još nizom svetski uglednih evropskih ansambala.
Od septembra 2021. godine Aleksandar Marković je šef-dirigent Vojvođanskog simfonijskog orkestra.

Umetnik je diplomirao je u klasi Leopolda Hagera na Univerzitetu za muziku i izvođačke umetnosti u Beču, a na Muzičkoj akademiji „Chigiana” u Sijeni, gde je pohađao majstorske kurseve, nagrađen je počasnom diplomom. Bio je dobitnik stipendije iz Fondacije „Herbert fon Karajan” i pobednik 7. Međunarodnog takmičenja „Gžegoš Fitelbeg” u poljskom gradu Katovice. Aleksandar Marković raspolaže širokim simfonijskim i operskim repertoarom u stilskom opsegu od klasicističkih i romantičarskih, pa do najsavremenijh kompozicija. Njegovo interesovanje za muziku XX veka i avangardu ogleda se u izvođenju dela Hartmana, Šiskea, Ištvana Rože, Ligetija, Lutoslavskog, Glasa, Pinčera, Jusupova, Salonena i Džejmsa Makmilana. Godine 2018. snimio je muziku za balet „Scriabiniana“ Kasjana Goleizovskog i „Satori“ Lorenca Dangela za plesnu trupu Sergeja Polunjina. Njegova impresivna i svestrana aktivnost obuhvata i snimanje kompakt-diska s violinskim koncertima Karola Šimanovskog i Karla Nilsena sa solistkinjom Anom Agafjom Engolm i svetskog premijernog izvođenja poručenog dela Pavela Mikitina, kao i Sedme dimfonije Gustava Malera. Aleksandar Marković pasionirano podržava mlađe muzičare, angažujući ih i radeći s njima u različitim projektima i ansamblima, poput Simfonijskog orkestra Univerziteta za muziku u Gracu. Takođe je i predavač i član žirija Omladinskog muzičkog festivala „Summa cum laude“ u Beču.

Naš tim

Roman Bugar rođen je 1985. u Zrenjaninu. Student Akademije umetnosti u Novom Sadu, podgrupe za violinu, postaje 2004. a 2008. upisuje magistraturu u Banja Luci, u klasi prof. Uroša Pešica i kasnije kod prof. Marije Misite. Godine 2009. obnavlja Zrenjaninski kamerni orkestar a iste godine postaje koncertmajstor i dirigent orkestra Nacionalnog saveta rumunske nacionalne manjine. Za predsednika velikog Festivala folklora Rumuna iz Vojvodine izabran je 2011, a dve godine kasnije osnovao je Zrenjaninsku filharmoniju. Prva violina je u Gudačkom kvartetu „Panonija“, sarađuje sa različitim orkestrima u Srbiji.

Godine 2015. postavljen je na mesto vršioca dužnosti direktora Vojvođanskog simfonijskog orkestra. Iste godine postaje vlasnik muzičkog studija M 2932. Hobi mu je pecanje i veliki je ljubitelj konjarstva.

Godine 2020. imenovan je za direktora Vojvođanskog simfonijskog orkestra.

Milica Antonić rođena je 1989. godine u Novom Sadu. Nakon završenih osnovnih studija (2012) na Ekonomskom fakultetu Subotica, Univerzitet u Novom Sadu, smer marketing, 2014. godine završava i master studije na istom fakultetu, smer menadžment.

U Vojvođanskom simfonijskom orkestru na mestu finansijskog rukovodioca zaposlena je od 2015. godine.

Vanja Ćirić rođena je 1990. godine u Sremskoj Mitrovici. Završila je
srednju muzičku školu Petar Krančević u rodnom gradu a nakon toga studije nastavlja na Akademiji umetnosti u Novom Sadu na smeru Teorija umetnosti – Muzikologija i master studije – Umetnost i mediji.

Za vreme studija, Vanja stiče veliko iskustvo u menadžmentu u kulturi u radu sa velikim festivalima u Srbiji i inostranstvu među kojima se izdvajaju Bemus, Nomus, kao i čuveni festival klasične muzike u Bajrojtu u Nemačkoj. Takođe, sarađivala je sa pijanističkim memorijalom Isidor Bajić u Novom Sadu, CEBEF-om, festivalom Filipovi dani u Nišu. Kao koordinator različitih timova, Ćirić je pored rada u zemlji i Evropi radila i u Aziji. U Pekingu (Kina) u sezoni 2019- 2020 radila je kao koordinator u odnosima sa stranim umetnicima u Nacionalnom centru za inovacije i kinesku kulturu i umetnost.

U Vojvođanskom simfonijskom orkestru na mestu propagandnog referenta zaposlena je od 2022. godine.